Priredio: Boris Maksimović

Naučni menadžment predstavlja fazu u razvoju menadžmenta u kojoj su postavljene osnove moderne nauke o menadžmentu. Razvoj naučnog menadžmenta se vezuje za američkog inženjera Frederika Tejlora (1856–1915), koji je prvi istakao nužnost korišćenja nauke i savremenih metoda u proučavanju i primjeni menadžmenta.

Iako se danas mnoge od stvari koje je on uveo uzimaju zdravo za gotovo i mi vjerujemo da je tako oduvijek i bilo činjenica je da je proizvodni proces u njegovim danima izgledao radikalno drugačije.

Suštinu naučnog pristupa čini pronalaženje tzv. najboljeg načina obavljanja određenog posla. Pošto su kvalifikovani radnici u to vrijeme bili rijedak resurs, rast produktivnosti se mogao ostvariti razvojem metoda selekcije, obuke i motivacije radnika.

Ako odemo na Vikipediju i potražimo ovaj pojam naići ćemo na definiciju koja kaže da je naučni menadžment naziv kojim se označava filozofija i grupa metoda i tehnika koje se zasnivaju na proučavanju organizacije posla na nivou operacija u cilju povećanja efikasnosti. Ovaj pristup proučavanju i unapređivanju menadžmenta razvio se poslije industrijske revolucije, u vrijeme velike akumulacije fizičkih i ljudskih resursa i stvaranja poslovnih organizacija u američkoj privredi.

U to vrijeme privreda je naprosto bujala, industrijska revolucija je svakoga dana davala nove plodove i kompanije su nicale kao pečurke poslije kiše.

Ove organizacije u američkoj privredi su rasle zbog proširenja tržišta, zbog usavršavanja tehnologije, šireg korišćenja električne energije i poboljšavanja u transportu i komunikaciji. Organizacijama su bili potrebni bolje razumijevanje načina na koji bi se njima moglo uspješno upravljati, racionalnije metode obavljanja i organizovanja poslovanja, kao i bolji rukovodioci i radnici koji će biti u stanju da obavljaju najrazličitije zadatke koje pred njih postavlja razvoj jedne industrijske države. Ovo je bilo okruženje u kome je došlo do sljedeće faze razvoja ideje o menadžmentu, kao i pojave Fredrika V. Tejlora kao ključne figure koja je primenila naučne metode na industrijske probleme.

Uz Tejlora, kao tvorci ili kao ključni autori ovog koncepta često se navode i druga dva istraživača ove problematike iz tog vremena — francuski inženjer Anri Fejo i američki proizvođač automobila Henri Ford. Za rad u Fordovim fabrikama čak se razvio pogrdan i pojam „fordizam“.

Tejlor je odbacivao ideju da su zanatske vještine, uključujući i manufakturu, podložne analizi. Budući da je bio mašinski inženjer trudio se da automatizuje proces rada, da nađe najoptimalniji način za izvršenje određene operacije te na kraju najboljeg čovjeka za tu operaciju. Velike zadatke razbijao je na male, male na još manje sve dok ne bi došao do onog minimuma koji je bio podložan analizi i usavršavanju. Ukratko, trudio se da nauči ljude kako da funkcionišu kao mašine. To je imalo i svojih dobrih i loših strana, ali je neosporna činjenica da je njegov rad doveo do revolucije u organizaciji rada i da je i dan-danas priznat i poštovan na ovom polju, iako mnogo šta nije ispalo onako kako se on nadao. O tome šta je sve radio i na koji tačno način je testirao svoje pretpostavke govorićemo više u narednim tekstovima posvećenim ovoj temi.

Iako na prvi pogled ovo djeluje kao nešto što čini samu srž kapitalističke privrede i izrabljivanja radnika Tejlorov rad je i samog Vladimira Iljiča Lenjina natjerao na razmišljanje. U početku on je za Tejlorov sistem rada govorio da je naučni način za cijeđenja rada iz radnika, kao i da je to porobljavanje čovjeka od mašine, ali nakon što je došao na vlast zagovarao je prihvatanje nekih od njegovih metoda. Aleksej Gastev, revolucionar, avangardni pjesnik i pionir naučnog menadžmenta u Sovjetskom Savezu, zagovarao je ovaj način rada i na kraju našao saveznike i u Lenjinu i u Trockom.

Iako se naučni menadžment kao posebna naučna disciplina već tridesetih godina dvadesetog vijeka počeo smatrati pomalo zastarjelim mnogo toga što je Tejlor uveo ni dan-danas ne gubi na značaju. Analitički i sintetički pristup procesu rada, smanjivanje otpada, standardizacija najboljih praksi, transformacija manufakturnog načina rada u masovnu proizvodnju, te prenos znanja između radnika i sa radnika na mašine, sve to i danas daje dosta materijala za razmišljanje i unapređenje procesa proizvodnje u svim njegovim beskonačnim oblicima.

Firm Kontrol je softver za praćenje proizvodnje i možete ga besplatno probati na adresi www.firmkontrol.com. Kako sistem izgleda možete vidjeti i na našem YouTube kanalu. Za sve informacije javite nam se na info@firmkontrol.com.